SDP odustaje od modela 'jedan član - jedan glas'. Analitičar: "Možda žele spriječiti revoluciju"

Nakon niza loših izbornih rezultata u stranci su započeti procesi koji bi je trebali stabilizirati. Na tom tragu s Iblerovog trga ovih dana stiže informacija da u središnjici stranke među ostalim statutarnim izmjenama namjeravaju odustati od unutarstranačkog izbornog modela 'jedan član - jedan glas' koji su prije 18 godina prvi promovirali na ovdašnjoj političkoj sceni.

Upravo stoga vijest o toj inicijativi snažnije je odjeknula.

Prvi uveli, a sad bi odustali

Model je uveden 2007. godine kada je stranku tek preuzeo Zoran Milanović, a kao dokaz njene demokratičnosti. Po tom modelu otad su birana tijela stranke na svim razinama, a sada se predlaže i u unutarstranačku raspravu šalje prijedlog da spomenuti model bude zadržan samo za izbor predsjednika stranke i eventualno članova Predsjedništva. Umjesto toga bio bi vraćen stari, delegatski sustav, za što se još lani u ovo vrijeme zalagao šef SDP-a Siniša Hajdaš Dončić kada se kandidirao za predsjednika stranke.

Inače, inicijativa za ukidanjem modela 'jedan član - jedan glas' nije nova. Bila je pokrenuta i prilikom izmjena stranačkog statuta 2017. godine kada je stranku vodio Davor Bernardić no tada nije prošla.

"To je korak unatrag"

Politički analitičar Jaroslav Pecnik pretpostavlja da odustajanjem od tog modela u SDP-u žele spriječiti eventualnu "revoluciju unutar stanke". Jedino u tome vidi logiku te inicijative koju inače smatra korakom unatrag za unutarstranačku demokraciju.

"S pozicije onih koji brane svoje pozicije u stranci to je razumljivo. U formalnom smislu, s pozicije elementarnih demokratskih uzusa, to je korak unatrag. No treba znati jednu stvar koja se lako događa u strankama koje su u problemima i koje polako klize dolje. Učlanjenjem velikog ili dostatnog broja novih članova može se izvesti mala revolucija unutar stranke i promijeniti njena struktura. Iako mi se ne čini da je SDP u takvoj situaciji, možda su u vrhu stranke procijenili kako je ta vrsta udara na njih ipak moguća pa čine ovo ne bi li prevenirali taj udar", kaže.

"Učlanite 30 ljudi i preuzmete ogranak"

Pojašnjava to hipotetskim primjerom, vodeći se time da SDP nije stranka masovnog članstva i da njene organizacije poput osječke imaju tek par stotinjaka članova.

"Ako na lokalnoj razini, primjerice u stranačkom ogranku u Osijeku, učlanite 30 novih ljudi, vi s njima možete preuzeti kontrolu nad onima koji su godinama radili u stranci i usmjeriti je na način kako želite. To se onda može prenijeti i s lokalne na višu razinu, sve do središnjce", smatra Pecnik.

Početkom lipnja, odmah nakon lokalnih izbora, vodstvo SDP-a raspustilo je organizacije u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku imenovavši ondje povjerenike zadužene da unutar šest mjeseci organiziraju izborne skupštine za nova vodstva. Dva i pol od tih Statutom propisanih šest mjeseci već su prošla, ali javno istaknutih kandidatura zasad nema, što se dijelom može pripisati ljetnim odmorima.

"Čim imate povjerenike, nešto ne valja"

Raspuštanje četiriju najvećih gradskih organizacija govori o dubokoj krizi u stranci.

"Čim imate povjerenike, znači da u tim stranačkim ćelijama nešto ne valja", kaže Pecnik.

"Najveći problem SDP-a u Osijeku (Pecnik je otamo pa zato ističe, nap.a.), a čini mi se da je isto i u Zagrebu, Splitu i Rijeci, jest da uvijek postoji neka Biljana Borzan koja je, ne birajući sredstva, upropastila cijelu stranačku organizaciju kako bi se promovirala i oko sebe okupila odane. Napravila je takav nered da nitko pametan, pristojan i sposoban više ne želi u osječki SDP. Pretpostavljam da je takva situacija i u drugim gradovima."

Ne iznenađuje ga manjak interesa za vođenje stranačkih organizacija u najvećim gradovima.

"Ljudi su velikoj mjeri oportunisti i u SDP-u naprosto više ne vide snagu koja bi opet mogla doći na vlast", ustvrdio je Pecnik.